OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM
Ovim se zakonom ureduju sljedeća pitanja:

Pojednostavljenje postupka, objedinjavanje prava i smanjenje administriranja.

Postojeći sustav višestruke socijalne pomoći pojednostavljuje se u smislu jednostavnijeg i učinkovitijeg postupka ostvarivanja prava, jasnijeg definiranja uvjeta, te boljeg obuhvata određenih socijalnih skupina, što će pridonijeti poboljšanju kvalitete življenja najugroženijeg dijela stanovništva.

Nadalje, dosadašnje pravo na savjetovanje, pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća i jednokratnu pomoć, ovim se zakonom propisuju kao oblici pomoći bez provođenja upravnog postupka. Time se, posebice kod jednokratne pomoći, skraćuje postupak, te se daje veća mogućnost procjene stručnim radnicima o svrsi i opravdanosti davanja pomoći. Također se povećava iznos jednokratne pomoći koji centar za socijalnu skrb može odobriti bez suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Kako se doplatak za djecu ne smatra prihodom, ovim se zakonom brišu odredbe koje doplatak za djecu povezuju s dosadašnjom pomoći za uzdržavanje na način da ograničavaju ukupni iznos sredstava ostvarenih s te dvije osnove. Time se omogućuju jednaki i pravedniji uvjeti za ostvarivanje prava na stalnu pomoć višečlanim obiteljima, što je i u skladu s Nacionalnom populacijskom politikom.

Uvođenje novih prava

Pravo na status roditelja njegovatelja

Prema Zakonu o radu roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju može ostvariti pravo na dopust do 7. godine djetetova života ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, a sredstva se osiguravaju na teret ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Trenutačno se dopustom do 7. godine djetetova života koristi 3.506 roditelja, a rad s polovicom punog radnog vremena ostvaruje 2.673 roditelja.
Postoji određeni broj roditelja koji brinu o djeci s najtežim oštećenjima zbog čega je nužno da i nakon 7. godine kontinuirano i danonoćno budu uz svoje dijete. Prema važećim propisima iz radnog odnosa roditelju je omogućeno da nakon dopusta do 7. godine radi s polovicom punog radnog vremena, no to nije dostatno za cjelodnevnu brigu o djetetu s najtežim oštećenjem. Ovim se Zakonom uvodi mogućnost roditelja da ostvari pravo na status roditelja njegovatelja. Pravo na status roditelja njegovatelja, temeljem čega se ostvaruje naknada place, može ostvariti jedan od roditelja u slučajevima kada je prema preporuci liječnika educiran za izvođenje medicinsko-tehničkog zahvata zbog potrebe pružanja specifične njege svom djetetu, odnosno iznimno ako dijete ima takvo oštećenje da je zbog toga u potpunosti nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala ili kod djeteta postoji više vrsti težih oštećenja zbog čega je potpuno ovisno o brizi roditelja. Jedan od roditelja koji ostvaruje ovo pravo ne smije biti u radnom odnosu, budući da bi se ovaj status trebao smatrati jedinim zanimanjem.

Pomoć i njega u kući

Uvodi se novi sadržaj prava na pomoć i njegu u kuci – stručna pomoć u obitelji (patronaža), kao jedan od izvaninstitucijskih oblika skrbi, koju pružaju stručni radnici domova socijalne skrbi. Ova usluga, koju ostvaruje tjelesno ili mentalno oštećena osoba i psihički bolesna odrasla osoba, obuhvaća pružanje usluga psihosocijalne rehabilitacije radi pomoći obitelji u razvijanju sposobnosti korisnika s ciljem stjecanja potrebnih znanja, vještina i navika. Intencija uvođenja ovog oblika skrbi jest da se korisnicima omogući stručna pomoć u vlastitoj obitelji u svrhu prevencije institucionalizacije.

Osnivanje strukovnih komora

Svoju profesionalnu afirmaciju stručni radnici u sustavu socijalne skrbi za sada ostvaruju samo putem strukovnih udruga. Slijedom navedenog, nužno je osnivanje komora stručnih radnika kao neovisnih strukovnih organizacija sa svojstvima pravnih osoba određenim javnim ovlastima.
Cilj osnivanja komora je promicanje, zastupanje i usklađivanje interesa stručnih radnika, kako onih zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi, tako i onih koji su zaposleni u drugim sustavima kao što su zdravstvo, pravosuđe, gospodarstvo i civilni sektor. Jedan od ciljeva osnivanja komora jest i skrb nad savjesnim, odgovornim i stručnim radom stručnih radnika pojedinih profesija.

POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Posljedice koje bi proizašle ovim zakonom su pojednostavljenje postupka pri
ostvarivanju prava iz socijalne skrbi, smanjenje administriranja radi osiguranja kvalitetnijeg stručnog rada i jednostavnijeg pristupa korisnika pravima, te uvođenje novih prava, što će pridonijeti poboljšanju kvalitete života socijalno osjetljivih skupina.